Brojevi Novog puta svile u 2021.

Obim saobraćaja u vozu između Evrope i Kine nastavio je da raste, takođe u izazovnoj 2021. godini. Tokom godine, 1,46 miliona TEU tereta je otpremljeno vozom između Evrope i Kine. Ova cifra ukazuje na povećanje od 29 odsto u odnosu na 2020. Ove brojke je objavila Kineska nacionalna železnička grupa ove nedelje.

Dok se zapremine tereta često izražavaju u TEU, broj vozova se takođe često koristi za označavanje razvoja koridora. U 2021., broj vozova između Evrope i Kine iznosio je 15.000, što je povećanje od 22 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Razlog zbog kojeg se ova stopa rasta razlikuje od TEU cifre je taj što je mnogo tereta povezano i utovareno u više od jednog voza tokom putovanja.

Merenje i upoređivanje obima na Novom putu svile je uvek složena stvar, pre svega zato što postoje različiti izvori koji izveštavaju o različitim podacima. Razlike između ovih cifara su zbog činjenice da svako ima drugačiju definiciju Novog puta svile.

Dok neki broje brojeve samo na glavnoj ruti, drugi sabiraju sve rute. Dok je Kina fokusirana na vozove za i iz Kine, mogu se uzeti u obzir i druge destinacije. A onda se postavlja pitanje šta se računa: TEU, broj vozova, teret u tonama, samo kontejnerski teret itd. Gotovo je nemoguće zaključiti koliko je godina bila uspešna, uzimajući u obzir sve ove cifre.

Iz kineske perspektive

S obzirom na to, mi odlučujemo da u ovom članku predstavimo brojke kineskih vlasti, jer su to brojevi koji su javno objavljeni. Prvo ćemo detaljnije pogledati teret izmeren u TEU, jer ovo pruža inkluzivniju sliku. Godina 2021. može se smatrati uspešnom sa stopom rasta od 29 odsto, uprkos pandemiji koja je u toku, naglašenom lancu snabdevanja i značajnim zagušenjima na Novom putu svile.

Međutim, ako ovo uporedite sa stopom rasta 2020. godine, takođe korona godine, rezultati se mogu videti u drugačijem svetlu. U 2020. godini zabeležena je stopa rasta od 56%, pošto je te godine između Evrope i Kine otpremljeno 1,135 miliona TEU tereta. U 2019. ovo je bilo 725.000 TEU. S druge strane, u 2019. godini zabeležena je stopa rasta od 34 odsto, što nije mnogo više od 2021. Zaključak da je 2020. bila izuzetno dobra godina može se izvesti i po stopi rasta broja vozova. Dok je u 2021. godini zabeležen rast broja vozova od 22 odsto, 2020. je to bilo 50 odsto.

Broj vozova tokom godina

Šta je normalno?

Teško je objasniti ove razlike bez pogleda na poslednjih deset godina. U stvari, udvostručenje obima nije ekstrem. Iako se zasniva na drugačijem skupu brojki, računajući samo količine na glavnoj ruti preko Belorusije, Kazahstana i Rusije, web-sajt railfreight.com je zaključio u decembru 2018:

„Ukupan obim tranzita teretnog saobraćaja preko mreže širokog koloseka Rusije, Belorusije i Kazahstana iznosio je 245 hiljada TEU u prvih jedanaest meseci 2018. To ukazuje na rast od 58 odsto u odnosu na sličan period prošle godine, kada je ova vrednost je bila 155 hiljada TEU, prema podacima Ujedinjene transportne i logističke kompanije – Evroazijske železničke alijanse (UTLC ERA).

„Ove brojke ukazuju na kontinuirani trend gde se obim skoro ili više nego udvostručuje svake godine. U 2015. godini promet na ovoj relaciji iznosio je 46.000 TEU, dok je u 2016. godini porastao na 104.500 TEU. U 2017. ukupan obim je bio 175.000 TEU. Ako se ovaj trend nastavi, količine bi trebalo da dostignu milion TEU-a 2020.

Zašto nagli pad?

Razlog za nagli pad stope rasta u 2021. godini može se pripisati zagušenju. Pandemija je, kao što je pokazala 2020. godina, u početku povećala železnički teretni saobraćaj duž koridora, a ne da ga je poremetila. Otkazivanje prekookeanskog prevoza i zatvaranje granica u drumskom transportu rezultiralo je jasnim prelaskom na železnicu. Pandemija je zapravo pozitivno uticala na evroazijski železnički teret.

Međutim, ovaj uspeh je doveo do ograničenih kapaciteta, što je, zajedno sa dodatnim graničnim kontrolama kako bi se sprečilo širenje koronavirusa, dovelo do zagušenja luka 2021. Na pitanje šta je karakterisalo 2021. za učesnike Evropskog samita na putu svile u decembru 2021. najviše se pojavilo zagušenje. Novi put svile je patio od sopstvenog uspeha.

Proširenje kapaciteta

Srećom, u toku je mnogo projekata za poboljšanje situacije. U istom godišnjem izveštaju Kineske nacionalne železničke grupe navodi se da je ona odobrila „sprovođenje projekata proširenja kapaciteta i rekonstrukcije Alašankoua, Horgosa, Mandžoulija, Erlijana i drugih lučkih stanica.

„Biroi u Harbinu, Hohotu i Urumčiju stalno su unapređivali projekte proširenja kapaciteta i rekonstrukcije. U 2021, dve luke Horgos i Erlijan dobile su nove kapacitete, što će imati značajan inkrementalni efekat. Očekuje se da će lučke stanice Alašankou i Mandžuli završiti proširenje kapaciteta i rekonstrukciju u prvoj polovini ove godine.“

Najdominantnija granična tačka Horgosa

Ono što je takođe interesantno da se vidi je pomeranje obima od jedne granične kapije do druge. U 2021. granična tačka Horgos je dobila značajne količine, postajući glavna ulazna ili izlazna luka za Kinu. Ranije je ovo bio Alašankou. U 2021. godini, 5.848 vozova Kina-Evropa saobraćalo je preko Alašankoua, dok su 6.362 voza Kina-Evropa saobraćali na Horgosu.

Druge dve ulazne tačke koje se nalaze u Unutrašnjoj Mongoliji su Erenhot i Mandžuli. Do 16. decembra, u železničkoj luci Erenhot obrađeno je ukupno 2.605 vozova Kina-Evropa. U Mandžouliju je ovaj broj iznosio 4.235 vozova Kina-Evropa za celu 2021. Zanimljivo je da je to bio uglavnom saobraćaj na istok. Prema kineskim vlastima, 2021. je bila prva godina u kojoj je broj dolaznih vozova premašio broj odlaznih.

Od avgusta 2018. postoji peta luka koju kineska železnička kompanija uzima u obzir. Železnička luka Suifenhe postala je operativna te godine za teret koji izlazi ili ulazi preko ruskih luka na Dalekom istoku. Obim je zaista poleteo 2021. godine, kada je u ovoj luci pretovareno 549 vozova Kina-Evropa. Ukupan broj vozova od otvaranja je sada 903, a većina će biti saobraćena 2021. godine.

Broj vozova po graničnom prelazu

izvor&foto: railfreight.com

Pročitajte i...