Šta se dalje dešava sa transportom u Kinu i iz Kine?

Sve je bolje, ali stručnjaci upozoravaju na dugoročne efekte. Cene avio usluga drastično rastu. Trebamo imati u vidu da je vazdušni saobraćaj jedan od glavnih korisnika postepenog povećanja obima teretnog saobraćaja između Kine i Evrope. Nema sumnje – kompanije koje su postale potpuno zavisne od kineskih dobavljača i dalje su u najtežoj situaciji. Iako kompanije u Kini ponovo pokreću proizvodnju i već je došlo do povećanja količine, nisu se sve fabrike vratile u punu proizvodnju. Kineske kompanije se bore sa nedostatkom zaposlenih, nedostatkom komponenti, pa čak i ambalaže.

Trenutno je „najveći izazov za većinu kompanija smanjenje broja avio usluga, velika potražnja za železničkim uslugama i sve veće cene teretnih usluga“. Što se tiče organizacije kontejnerskog prevoza, ne doživljavaju se velika kašnjenja u isporuci uvoznih kontejnera kupcima. Umesto toga, postoje problemi sa dostupnošću kontejnera za izvoz, posebno hladnjačama. Najveće povećanje aviosaobraćaja sa Kinom (bilateralni) beleži se u dve industrije – proizvođačih komponenti za medicinske uređaje i higijenske proizvode. Najveći problem su troškovi transporta robe. Zbog obustave mnogih veza i posledičnog smanjenja raspoloživosti prostora za avionski teret, cene vazdušnih usluga su drastično porasle.

Napetost u vazduhu

Primećujemo značajan pad isporuka sa dalekog istoka. Ovo se odnosi na pomorski, vazdušni i železnički saobraćaj. Međutim, efekti koronavirusa mogu se videti i u trgovini unutar EU. Takođe postoji velika napetost među uvoznicima, koji se plaše pojačane kontrole, trgovinskih ograničenja, itd.“ Izvoz u Kinu nije porastao, dok se obim robe koja se uvozi iz Kine smanjio. „Na količinu carinjenja utiču mnogi faktori, tako da nema odgovarajućih alata za utvrđivanje koliki je pad bio kao posledica koronavirusa. Možemo nagađati da je na Dalekom Istoku pad bio manji od 30%. Ipak čini se da je na Dalekom Istoku najgore prošlo i da se situacija polako počinje vraćati u normalu. Umesto toga, sve više komplikacija se počinje pojavljivati u EU.

Železnicom ili vazduhom

Količina pretovarenog tereta se smanjila za 50 procenata, ali dosad je to bilo povezano samo sa situacijom u Kini, gde je najveći pad je zabeležen na kraju januara/februara. Sada se situacija menja i problem počinje da se pojavljuje na evropskoj strani. Postoje dva glavna primaoca rastućeg broja tereta između Kine i EU. Pre svega, železnički saobraćaj.

Tokom kineske nove godine i tokom vrhunca rasta epidemije u Kini, veze su otkazane, tako da će broj kontejnera u martu i početkom aprila koji su stigli ili će stići biti manji nego u odgovarajućem periodu posle kineske nove godine 2019. Trenutno, zahvaljujući obnavljanju proizvodnje u gotovo svim fabrikama u Kini i ukidanju ograničenja u kretanju i ljudi i tereta, situacija se polako stabilizuje, vozovi se vraćaju u redovne usluge skoro iz svih železnički terminala. Zanimljivo je da su prvi vozovi iz Vuhana planirani za kraj marta.

Trenutno se čini da je železnički saobraćaj iz Kine veoma korisno rešenje, kako u pogledu vremena isporuke, tako i troškova. Značajan broj kompanija se odlučuje da skrati vreme isporuke robe, zamenom morskog prevoza sa mnogo bržim železničkim prevozom. Iz sličnog razloga, povećana je popularnost vazdušnog saobraćaja koji je, prema mišljenju stručnjaka, razumljivo preuzeo posebno hitne terete. Nakon početnih upita o slanju npr. zaštitnih maski u Kinu, smer je danas obrnut. Prevoz je sada organizovan vazdušnim putem jer je to najbrži metod.

Gubici pomorske industrije

Kriza je verovatno najizraženija u pomorskom prevozu. Uzimajući u obzir vreme prevoza iz Kine u recimo Poljsku, koje traje oko 40-45 dana, smanjenje broja uvezenih kontejnera je primetno. Pomenuti period je značajno produžen zbog razvoja pandemije virusa, koja je paralizovala rad i život, i pretočena u organizaciju okeanskih službi između Azije i Evrope. Nedostatak proizvodnih kapaciteta (zbog zatvorenih fabrika, nedostatka mogućnosti isporuke robe u luku, ograničenja kretanja stanovništva), rezultirao je smanjenom potražnjom za pomorskim prevozom.

Nedavno se broj pretovarenog tereta smanjio za oko 30-40%, međutim, to je posledica i prirodnog smanjenja količine tereta u uvozu sa dalekog istoka, zbog CNY i produženje perioda slobodnog vremena uzrokovanog pandemijom koronavirusa. Pored toga, učinak smanjenja količina je, između ostalog, udvostručen broj praznih teretnjaka, tj. nema odlaska brodova u određenoj sedmici. Primećuje se veliko povećanje izvoza iz Evrope. Navedeno uzrokuje smanjenje cena pomorskog prevoza iz Kine i istovremeno povećanje stopa u suprotnom smeru.

Međutim, u ovom je trenutku teško jasno proceniti posledice nedostatka ponude robe prouzrokovanog razvojem pandemije. Uticaj koronavirusa na ekonomiju neće biti lako ublažiti. Već je procenjeno da bi globalna industrija kontejnerskih isporuka ove godine mogla izgubiti do 10% svog obima.

izvor: trans.info

foto: Photo by Tom Fisk from Pexels

Pročitajte i...