Atinski forum: rastuća potreba za investicijama u regionu Balkana i Crnog mora

Rat u Ukrajini je promenio okolne transportne rute. Države članice Crnomorske ekonomske saradnje (BSEC) sada igraju još veću ulogu u regionu. Potrebna su ulaganja kako u čvrsta tako i u meka rešenja kako bi se održao korak sa povećanjem saobraćaja na već zakrčenim graničnim prelazima.

Balkansko-crnomorski region je oduvek bio na raskrsnici trgovačkih puteva. Trenutno je pod ogromnim pritiskom, jer je ceo region i dalje pogođen situacijom u Ukrajini.

Regionalna tela, kreatori politike i poslovni lideri okupili su se na Balkanskom i crnomorskom forumu, ekonomskoj platformi, kako bi razgovarali o izazovima sa kojima se suočava transport i trgovina u regionu.

Generalni sekretar IRU Umberto de Preto, koji je govorio na forumu, između ostalog je rekao: „Zemlje kao što su Turska, Grčka, Gruzija, Bugarska i Azerbejdžan popunile su prazninu. Njihovi napori i posvećenost ne mogu se preceniti. Samo preko Turske, tranzitni transport je porastao za skoro 50 odsto u prvih šest meseci 2022. godine.

Ali ovo je pritisak na već zakrčene granice i preopterećene vozače i vlasti. Vozači koji rade u regionu Balkana i Crnog mora suočavaju se sa dugim vremenima čekanja na granicama – od 1-2 dana, pa do 40-50 dana, u zavisnosti od sezone i graničnog prelaza.

Operateri i vozači su se pojačali, a vlade su takođe doprinele i povećale granične kapacitete. Ali, nažalost, to nije dovoljno.

Potrebno je više ulaganja, kako u čvrsta tako i u meka rešenja. Granične prelaze sa malim kapacitetom i nedovoljnom infrastrukturom treba odmah modernizovati. I sve to treba raditi u saradnji sa susednim zemljama. Meka rešenja bi trebalo da daju prioritet digitalizaciji. Globalni digitalni alati, kao što su eTIR i e-CMR, danas su dostupni i treba ih koristiti“, dodao je on.

Međutim, pohvaljujući posvećenost vlada digitalizaciji, Umberto de Preto je istakao da 70% balkanskih zemalja i većina zemalja BSEC-a još nije preduzelo prvi osnovni korak potpisivanja e-CMR protokola.

IRU je takođe u prošlosti naglašavao da nepotrebne i skupe granične procedure, kao što su ponavljajuće carinske kontrole, uključujući rendgensko skeniranje i vaganje, i dugotrajne procedure namenjene samo prikupljanju novca, kao što je dezinfekcija kamiona, treba da budu uklonjene.

Što se tiče transportnih tokova između Ukrajine i EU, IRU i njene članice iz Ukrajine i sedam susednih zemalja pozvale su Evropsku komisiju da da prioritet TIR kamionima kako bi se olakšali dugi redovi na granici i olakšao protok robe. Redovi kamiona na granicama između Ukrajine i susednih evropskih zemalja redovno prelaze 40 kilometara.

Kako možemo imati smelosti da govorimo o ciljevima održivog razvoja kada su u stvarnosti naši kamioni, a samim tim i privreda, blokirani ne satima ili danima, već u nekim slučajevima nedeljama? Kako to da je socijalna jednakost stub održivog razvoja, a da se naši vozači zapravo ne smatraju taocima na granicama bez drugog izbora nego da čekaju, koliko god je potrebno, često bez osnovnih objekata? I kako mi, kao industrija drumskog transporta, možemo stalno da težimo smanjenju emisije CO2, dok naši kamioni troše gorivo napredujući, tako sporo, u praznom hodu u naizgled beskrajnim redovima? Rešenja postoje. Došlo je vreme za snažnu političku volju i akciju, a ne reči“, zaključio je Umberto de Preto.

*izvor: iru.org; foto: unsplash.com

Pročitajte i...